Forto: HDZ i SNSD svjesno guraju BiH u blokadu i gubitke, Dom naroda postao "groblje dobrih ideja"

"Promjene sporazuma neće kočiti Južnu interkonekciju"

N1: Južna plinska interkonekcija, sporazum potpisan, ali su urađene određene izmjene. Šta sada to znači za kompaniju AAFS, ostaju investitori, no da li će produžiti procese ovo izbacivanje?

Forto: Plinski sporazum je nešto što je bilo jako potrebno da bi dvije države znale gdje se sastaje ta plinska infrastruktura, definisana jasno u kojoj tački. Promjene sporazuma su se desile u procesu između nacrta i konačnog teksta sporazuma, što je najnormalnije. Imali smo pregovarački tim, mi smo učestvovali u pregovorima i ispregovarali smo konačni tekst. Ne vidim nikakve prepreke u smislu da će nova verzija teksta u odnosu na nacrt nešto usporiti. Nema logike da bude upisana. To je međudržavni sporazum, definiše tačku gdje se spaja infrastruktura Hrvatske i Bosne i Hercegovine na granici. Bosna i Hercegovina unutar sebe, unutar svojih ustavnih nadležnosti, može raditi šta želi. Bosna i Hercegovina, tačnije entitet Federacija Bosne i Hercegovine, donijela je zakon koji je upisao jednog američkog investitora. Taj zakon je na snazi. Dakle, zakon ostaje isti, jedino je u sporazumu bitan taj dogovor između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

N1: Brzo je urađeno sve što je neophodno za potpisivanje Sporazuma, potrebno je da tekst bude ratificiran u Hrvatskom saboru, ali i u oba doma PSBiH, koliko toga će trebati uraditi do početka gradnje?

Forto: Potrebno je uskladiti dokumentaciju, naravno. Kad radite infrastrukturu, najveći, najduži proces je onaj tehničke pripreme. Mislim da je pravna priprema manje-više blizu. Potrebno je sada da Vlada Federacije sklopi ugovor sa investitorom. Taj ugovor će također biti u sastavu nekih pregovora sa investitorom. Nakon toga, tamo gdje je dokumentacija potpuna, može se početi sa radovima. Ne mogu predvidjeti tačan rok.

Kupovina prepaid broja isključivo uz lični dokument

N1: Danas je sjednica Predstavničkod doma PSBiH, na dnevnom redu i dopune Zakona o komunikacijama. Šta je ono što se mijenja i zašto?

Forto: Pa ova dopuna je ustvari inicijativa nekoliko institucija, uključujući VSTV, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, neke MUP-ove itd. Također je bilo i političkih inicijativa iz samog parlamenta da se ovo izmijeni. Radi se o sljedećoj činjenici: bude neko suđenje, evo na primjer u Općinskom sudu Sarajevo, i neko je kontraverzna osoba koja želi da prolongira svoje ročište i svoje suđenje, neko sa anonimnog broja sa prepaid kartice ili kartice koja se plati unaprijed pa je samo pokupite sa Telekoma, nazove i kaže: "Imate bombu. " I u skladu sa zakonom oni moraju napustiti zgradu, pozvati policiju, uraditi KDZ pregled. To traje satima, nekad cijeli dan jer je zgrada ogromna. I to se ne dešava samo u sudu, to se dešava u školama i na drugim mjestima. Košta desetine, desetine hiljada maraka samo za jedan dan.

N1: Imamo konstantno i dojave o bombama, sada je putem e-maila, ali dešava se.

Forto: Tako je. Ali e-mail možete naći odakle je stigao, ali ove kartice jednostavno ne omogućavaju ni službama ni policiji da uđe u trag. Zbog toga je jako bitno da u skladu sa evropskom praksom napravimo neku vrstu baze podataka koje će da vode Telekomi. Za svaku prodanu prepaid karticu prikupiće se osnovni podaci, lični podaci, i čuvat će se na siguran način u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

N1: Da li se mijenja gdje će se moći kupovati te kartice? Jer mogle su se kupiti na trafici. Hoće li sad radnice na trafici upisivati svakoga ili kako?

Forto: Zbog toga je dan jedan ozbiljan rok koji je jako dug - 18 mjeseci Telekomi imaju da smisle kako će ovo voditi i tu im je sasvim dovoljno vremena. Moram još napomenuti da je zakon danas u prvom čitanju, pošto ide u osnovnoj proceduri, potrebno je još jedno čitanje, možda neke tehničke ispravke. Nakon toga ide Dom naroda i nakon toga 18 mjeseci pripreme. Ali nije nikad kasno da se počne nešto što nam treba.

"Visoki predstavnik neće reagovati"

N1: Spominjete nakon toga Dom naroda. Dom naroda ne funkcioniše u ovom sazivu. Bila su očekivanja i od visokog predstavnika da uradi nešto. Na pretposljednjoj sjednici, čini mi se, i delegati su iznijeli taj prijedlog da se piše prijava Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, da se prijave delegati koji blokiraju rad za nesavjestan rad u službi i zloupotrebu položaja. Da li vi vidite uopšte rješenje ovoga?

Forto: Blokade su postale navika u našem političkom životu. Nažalost, u ovom mandatu, iako smo imali jedan zamah u prvoj godini mandata kada smo neke ključne zakone usvojili i kroz Dom naroda i dobili pohvale za to iz Evropske komisije, to je stalo. Prije svega zbog politike SNSD-a, a kasnije i njihovog dogovora sa HDZ-om da zaustave veliki broj dobrih stvari na Domu naroda. Tu su uključene i neke smjene i neki novi zakon i neke inicijative. Ima tu svega. Dom naroda često zovemo grobljem dobrih ideja. I zbog toga, zbog sistema koji je postavljen tako da vam omogućava da blokirate, visoki predstavnik, i konkretno ste pitali za njega zašto ne reaguje. Visoki predstavnik treba da reaguje u onom trenutku kada država ne funkcioniše i kada neko namjerno zloupotrebljava Dejtonske mehanizme da bi potpuno zaustavio život. I on to ne može raditi svakodnevno. Također, imate činjenicu da je visoki predstavnik više puta i reagovao u proteklih nekoliko godina na neke stvari koje su bile de facto blokada sistema, poput formiranja vlasti itd. nakon izbora. I ja nisam siguran može li on svaki put kada se desi neka blokada uskočiti, ali mora pratiti da li je ovo nešto što je ključno i da li je ovo samo politički. Trebamo napomenuti da su blokade dolazile sa svih strana i jednostavno gubi se ta argumentacija u smislu kome pomoći u tom trenutku. Moje mišljenje je da visoki predstavnik ima mandat da reaguje i ukoliko se ispostavi da je potpuno blokiran život u Bosni i Hercegovini zbog ovih blokada, on i treba da reaguje.

N1: Ali razgovarao je sa Draganom Čovićem nedavno i bila je objava da su razgovarali upravo o funkcionisanju državnih institucija. Kako vama onda to izgleda? Da li ste vi, ukoliko često razgovarate sa visokim predstavnikom, šta vama kaže na tu temu?

Forto: Razgovaramo na razne teme, vrlo često konkretne teme iz mog resora, poput BHRT-a, poput nekih drugih stvari koje su jako bitne za Bosnu i Hercegovinu. Naravno, razgovaramo i o generalnoj situaciji u smislu prakse da se blokade koriste kao neko svakodnevno političko oružje, što ja mislim da je loše, ali jednostavno zakon je takav i to dozvoljava. Ako neko nedolaskom blokira, postoje neka pravna tumačenja, ja nisam pravni ekspert, posebno ne za parlamentarnu proceduru, da se to može prijaviti. Ako to postoji, ja pozivam onog ko to dovoljno dobro razumije da prijavi sve one koji blokiraju rad institucija, pa nek Sud odluči, ako postoji. Ja ne mogu detaljno govoriti o čemu smo sve i na koji način razgovarali (ivsoki predstavnik i Forto, op.a.), koji su njegovi stavovi. To je jako osjetljiva pozicija jer ima neograničene ovlasti unutar Bosne i Hercegovine. Nekoliko puta je otkočio neke stvari. Ne znam hoće li sada reagovati. Ja bih rekao da neće, ali na kraju krajeva građani moraju ocijeniti koje politike koče, a koje guraju zemlju naprijed.

N1: Kompletan dokument programa reformi Bosne i Hercegovine je među dokumentima na dnevnom redu današnje sjednice. Ponovno su upozorenja iz Evropske unije, Marta Kos prije nekoliko dana. Danas smo ponovo imali pres konferenciju gdje se i Luigi Soreca, šef delegacije Evropske unije u našoj zemlji, obratio i upozorio vlasti u Bosni i Hercegovini da li gubimo sredstva iz Plana rasta. Dio smo već izgubili. Da li je realno očekivati da izgubimo dio?

Forto: Izgubili smo 108 miliona. Očekujem da ćemo izgubiti u narednom talasu rezanja, tačnije kako vrijeme prolazi, taj program prolazi i mi jednostavno nećemo imati to pristupno. Nećemo imati pristup. Radi se o sljedećem rezu od 731 milion KM.

"SNSD ne želi Plan rasta zbog reformi"

N1: Za šta su ti novci bili namijenjeni?

Forto: Meni je nevjerovatno da mi sjedimo i čekamo da se to desi, uz povremena opravdanja ministra finansija koji treba da uputi tačke na dnevni red, prije svega, dva sporazuma koje je i ambasador Soreca pominjao. To je sporazum o instrumentu i sporazum o zajmu koji je BiH morala usvojiti i u potpunosti ratificirati, kao i ovaj sa Hrvatskom. Znači, potpuno u skladu sa Zakonom. Vijeće ministara, Predsjedništvo i oba doma parlamenta moraju to usvojiti, ratificirati, da bi mi pristupili Planu rasta. Meni se čini, i ovo je moja procjena, da postoji dogovor HDZ-a i SNSD-a da se ne radi ništa do izbora i da se radi samo pomalo da se krećemo kako niko ne bi mogao biti optužen da namjerno koči i blokira. Ministar Amidžić je na prošloj sjednici obećao da će jako brzo uputiti jedan od ta dva ugovora u proceduru. Čekamo ga možda već na sljedećoj sjednici. I jednostavno, moja procjena je da SNSD ne želi Plan rasta jer u njemu je sadržan veliki broj reformi koje oni u ovom trenutku iz nekog razloga ne žele, iako su sve te reforme jako korisne za sve građane, uključujući i građane Republike Srpske.

N1: Najavljivani su, između ostalog, i brojni projekti. Zbog čega bi onda HDZ i SNSD kočili?

Forto: Kočili su i Dom naroda, jer djeluje da i važni zakoni i za građane, ali i za napredak na evropskom putu, upravo tu ostanu. Tako isto i na Vijeću ministara imamo konstantno, da blokiraju upravo SNSD-ovi ministri i Srđan Amidžić i HDZ-ovi. Pazite, ako jedna od tri koalicije želi blokirati, svejedno je hoće li im se neko drugi prikloniti pa ih ne napadati, što HDZ u ovom trenutku radi, a drugi će napadati što Trojka radi. Svejedno je ako jedna od koalicija nešto ne želi. To je naša to je naša stvarnost. I jednostavno, zakon u Vijeću ministara je takav. Zakon o parlamentarnoj proceduri je isto takav, o tome kako se zakoni dolaze na dnevni red, kako se usvajaju, postoje blokade i to je naš život.

Metod rada jedne grupe kao "na pijaci"

N1: Prijeti nam i ulazak na sivu listu Moneyvala. Na prošloj sjednici ministar pravde Davor Bunoza uputio je dva neophodna zakona, međutim ministri iz SNSD-a su bili protiv. Njihova argumentacija, opravdanje, je da tekst tog zakona nije usaglašen sa institucijama Republike Srpske. Kako vi gledate na to, da li su blokade ili zaštita entiteta Republika Srpska?

Forto: Ne mogu to da procijenim. Ono što vidim da oni stalno rade, ustvari po navici to rade, je čekaju do zadnjeg trenutka i vjerovatno na taj način pojačavaju efekat blokade. Dakle, kad bi neko, čak i kad se slažu, evo kad znamo da će glasati za, oni čekaju minut do roka da bi glasali zadnji za, eto kao da bi se znalo da bez njih ne može ništa. To je metod rada jedne grupe ljudi koji nema veze s politikom Republike Srpske u smislu prijenosa nadležnosti, jačanja ili slabljenja entiteta itd. Nema veze, to je samo metod rada. Evo, mi smo bitni jer vas možemo uvijek blokirati. Meni je žao da je to njihov metod. Ja se nadam da će uskoro doći novi ljudi koji će imati malo, bez obzira na politiku, odnosno na entitet jedan i entitet drugi i generalno uređenje unutar BiH, da bar neće koristiti to nešto što se možda koristi u nekoj prodavnici ili na nekoj pijaci.

Najava ulaganja u željeznice FBiH i RS: "Bez njih nismo ozbiljna država"

N1: Najavljivale ste i ulaganje u Željeznice?

Forto: Željeznice koje, ja mislim, iskreno, evo sad ću reći jednu izjavu: "Ne možete biti ozbiljna država ako ne ulažete u željeznice." Niste ozbiljna država, a ja mislim da BiH treba biti ozbiljna država. Zbog toga je moj prijedlog bio i federalnoj ministrici prometa i komunikacija, i premijeru Nikšiću, da napravimo jedan ambiciozan paket za željeznice Federacije. Ima jedan teret koji oni nose jako dugo, što je naravno zasluga prethodnih nekih vlada i uprava, gdje imaju desetine miliona dugova prema Penzionom fondu, prema Poreskoj upravi Federacije, i da im skinemo taj teret s leđa finansijski, da uložimo u njihovu mrežu bar ono minimalno da bude sigurnija, i da onda na neki način ih midernizujemo kako bi se oni mogli takmičiti na nečemu što znači budućnost prijevoza u Evropi. Jer naša mreža je nakačena na evropsku mrežu željezničkih koridora. Nakon toga, ili uporedo s tim, možemo pokrenuti neke željezničke projekte gdje ćemo rekonstruisati prugu ili graditi novu. To svakako treba. Ali sama firma mora da ozdravi. Također moramo pomoći, govorim kao državni ministar, Željeznicama RS, imajući u vidu ove nove razvojne situacije na tržištu, da se i njima pomogne, da se može ulagati u infrastrukturu, ali i u usluge u smislu prijevoza za građane i prijevoza roba za firme. Ako ne ulažemo u željeznicu, nismo ozbiljni.

"Prodaja i koncesija nisu isto!"

N1: Spominju se i koncesije za aerodrome?

Forto: Na Instagramu i Facebooku ide odmah dole neki komentar: "A hoćeš da prodaš aerodrom? " Znači, evo odmah da kažem, ja sam protiv prodaje aerodroma. To je kritična infrastruktura koja mora ostati u državnom vlasništvu, Sarajevski u federalnom vlasništvu, Mostar je također u državnom vlasništvu, Banja Luka i Tuzlanski aerodrom također su u državnom vlasništvu, samo su na različitim nivoima vlasti. Dakle, nisam za prodaju aerodroma, ali koncesija nije prodaja. Koncesija je kao kad imate radnju pa date nekom drugom da upravlja tom radnjom, a vama plaća kiriju. To je koncesija, i možete u svakom trenutku raskinuti ugovor i vratiti u svoj posjed. Govorio sam, ne da moramo raditi koncesiju, nego da napravimo analizu koja će nam jasno pokazati da li za razvoj konkretno, evo, Sarajevskog aerodroma i tih 350 do 400 miliona koje treba uložiti u Sarajevski aerodrom, da li će to raditi neki privatnik koji će sam uložiti ta sredstva pa ih vratiti kroz eksploataciju narednih 20-30 godina, ili će to uraditi Vlada Federacije, uzeti 350 do 400 miliona, uložiti i sama sebi vraćati tu investiciju. Dakle, šta je efikasnije, šta je bolje. Neko treba ozbiljnu analizu napraviti. Koncesija treba analizirati sve. Neko vam treba staviti na stol i reći: "Evo, ovo vam je pod ovim pretpostavkama, ovo je pod ovim, izaberite. " Pa možda i tad izaberemo da ne želimo koncesiju. Ali dok ne uradimo tu ozbiljnu analizu, sve je navijanje i neka priča, ono, neki lažni patriotizam. Dakle, treba tačno znati šta želite uraditi i šta vam je cilj.

N1: Da li je realno očekivati da bi se nakon izbora mogla napraviti koalicija koja bi bila nosilac vlasti u Bosni i Hercegovini bez SNSD-a i eventualno HDZ-a?

Forto: Ne mogu sad praviti nikakve kalkulacije, niti želim. Mogu samo govoriti u ime naše stranke. Kandidat Naše stranke za Predsjedništvo je Denis Bećirović. Ukoliko se stvore uslovi i ukoliko imamo potpisane neke ključne stvari vezano za napredak Bosne i Hercegovine, i interno i prema Evropskoj uniji, od tada ćemo razmotriti ko su partneri. U ovom trenutku je prerano. Ne znamo ni ko će se podići, ko će pasti, ko će propasti. Ono što znam je da će Naša stranka da raste i da ćemo biti ključan faktor.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad